Tvorba glagola u prezentu i prezent glagola biti

Postoje 4 konjugacije glagola u latinskom. Svi primaju iste nastavke, ali im se samoglasnici mijenjaju kroz konjugacije. Lični nastavci za prezent ( aktiv ) su:
1. -o 1. -mus
2. -s 2. -tis
3. -t 3. -nt

1. konjugacija
Ovu je jako lako zapamtiti jer je gotovo matematički zadana:
amo, 1. amare ( voljeti, ljubiti )
1. amo 1. amamus
2. amas 2. amatis
3. amat 3. amant
Infinitiv ćemo oblikovati tako da maknemo sufiksnu skupinu (o, as, at...) i dodamo -are. Samoglasnik u ovoj konjugaciji je očito "a". Samo u prvom licu jednine taj korijenski samoglasnik se mijenja u "o". Dakle, da bismo tvorili glagole, potrebno je svesti glagol na osnovu i onda dodati sufikse.

2. konjugacija
Druga je još lakša od prve jer je još pravilnija od nje:
habeo, 2. habere ( imati )
1. habeo 1. habemus
2. habes 2. habetis
3. habet 3. habent
Razlika je u 1. licu jednine. Osnova se ne mijenja, samoglasnik je uvijek "e".

3. konjugacija
Ovo je najteža konjugacija za naučiti, ali relativno:
scribo, 3. scribere ( pisati )
1. scribo 1. scribimus
2. scribis 2. scribitis
3. scribit 3. scribunt
Kao u 1. konjugaciji, u 1. licu jednine samoglasnik je "o", no u svim ostalim licima ( osim 3. množine koji je "u" ) je samoglasnik "i". Ako nemate rječnik koji pokazuje kojoj konjugaciji pripada neki glagol, onda nećete moći razlikovati 2. i 3. konjugaciju osim ako vidite negdje kako se konjugira traženi glagol.

4. konjugacija
Ista stvar kao i druga, samo što je tu samoglasnik "i":
punio, 4. punire ( kažnjavati )
1. punio 1. punimus
2. punis 2. punitis
3. punit 3. puniunt
U 3. licu množine između korijenskog "i" i prezentskog nastavka umetnut će se "u".

Esse
Ovo je glagol biti u prezentu:
1. sum 1. sumus
2. es 2. estis
3. est 3. sunt

To bi završilo priču za ovaj tjedan!

Pridjevi 1. i 2. deklinacije

Prije nego što uopće krenemo dalje s deklinacijama imenica, bilo bi dobro naučiti neku novu vrstu riječi u latinskom. Pridjevi nisu ništa posebni u latinskom. Jako su slični našim po tvorbi. Da biste prepoznali takav pridjev, neće stajati genitiv, nego će biti naveden broj "3" ili još dva nastavka za taj pridjev. Evo kako to izgleda:
bonus, 3
pulcher, -chra, -chrum
Vjerojatno ste već zaključili da pridjevi imaju 3 roda ( ili ne ). Najvažnije pravilo za pridjeve je da se oni slažu u rodu, broju i padežu s imenicom. Evo primjera:
puella, -ae, f. ( djevojka ); bonus, 3 ( dobar )
N puella bona
G puellae bonae
D puellae bonae
A puellam bonam
V puella bona
Ab puella bona

Eto, možete vidjeti da se pridjev deklinirao kao imenica 1. deklinacije. Bonus, 3 zapravo znači "bonus, bona, bonum". Promjena nastavka je prejednostavna da bi se navodila posebno. Slijedi najvažnije pravilo: Ovakvi pridjevi će se deklinirati po 1. deklinaciji ako je imenica ženskog roda, po 2. deklinaciji za muški rod ako je imenica muškog roda i po 2. deklinaciji za srednji rod ako je imenica srednjeg roda. Mora se slagati u broju i padežu s imenicom. Mislim da je to jasno, no što je s drugim primjerom?
pulcher, -chra, -chrum ( lijep )
N puella pulchra
G puellae pulchrae
D puellae pulchrae
A puellam pulchram
V puella pulchra
Ab puella pulchra

Mogli ste zaključiti po alternativnim nastavcima tog pridjeva koja im je funkcija. Drugi nastavak "-chra" znači da će on biti osnova za dekliniranje ako je imenica ženskog roda, a treći "-chrum" će se koristiti ako je imenica srednjeg roda.

2. deklinacija imenica

2. deklinacija je dvostruko veća od prijašnje, no to ne znači da je imalo teža. Vrlo je česta u latinskom, a dijeli i sličnost s još nekima. Zašto je dvostruko duža? Imenice 2. deklinacije mogu biti muškog ili srednjeg roda, a to znači da ćete koristiti prikladnu deklinaciju pri dekliniranju te imenice. Evo primjera za imenice muškog roda:
populus, -i, m. ( narod )
N populus
G populi
D populo
A populum
V popule
Ab populo

N populi
G populorum
D populis
A populos
V populi
Ab populis

Deklinacija za imenice srednjeg roda je dosta slična. Savjetujem da učite nastavke po logici, a ne da štrebate jer inače nećete moći brzo raditi s jezikom:
caelum, -i, n. ( nebo )
N caelum
G caeli
D caelo
A caelum
V caelum
Ab caelo

N caela
G caelorum
D caelis
A caela
V caela
Ab caelis

Postoji još jedan slučaj, a to su imenice koje završavaju na -er ( npr. magister ). Da ne bi bilo zabune, ipak ću napisati tablicu:
magister, -tri, m. ( učitelj )
N magister
G magistri
D magistro
A magistrum
V magister
Ab magistro

N magistri
G magistrorum
D magistris
A magistros
V magistri
Ab magistris

Nominativ i vokativ su sad isti, a može se primijetiti promjena u osnovi imenice. Naime, izgubilo se e u genitivu, ali opet se javlja u vokativu! Trebao bih još nadodati da neke imenice uopće neće izgubiti e u genitivu ( npr. puer ). Rječnik bi trebao pomoći u tome.

Dodatak: primijetio sam da se gubljenje slova "e" najčešće događa ako je između suglasnika. Napominjem da bi rječnik trebao prikazati sve s genitivom.

1. deklinacija i općenito o imenicama

Latinski jezik ima 6 padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i ablativ. Postojao je i lokativ, no on je s vremenom isključen iz jezika. Ablativ u našem jeziku može predstavljati lokativ, instrumental i još neke padeže ( ovisno o situaciji ). Imenice se, dakle, dekliniraju po tim padežima. Mijenjaju se samo nastavci u imenici ( osnova se mijenja u nekim češćim situacijama koje će biti objašnjene ). Postoji muški, ženski i srednji rod ( s jedninom i množinom ). Naravno, postoje nepravilne sintagme u latinskom, no one su manje zastupljene pa ću se zasad usredotočiti na gramatiku pravilnih riječi. Bilo bi dobro imati latinski rječnik koji navodi genitiv i rod imenice jer po genitivu određujemo kojoj deklinaciji pripada imenica.

1. deklinacija je najčešća deklinacija imenica ženskog roda. Vrlo je jednostavna za naučiti.
vita, -ae, f. ( život, genitivni nastavak, ž.r. )
N vita
G vitae
D vitae
A vitam
V vita
Ab vita

N vitae
G vitarum
D vitis
A vitas
V vitae
Ab vitis

Može se uočiti ponavljanje nekih nastavaka. Gore je jednina, a dolje množina imenice.

Uvod

Pozdrav svima koji čitaju ovo! Kroz ove objave planiram objaviti niz korisnih lekcija o latinskom jeziku tj. njegovoj gramatici. Svaki tjedan ću stavljati nešto novo. Već dosta znam i neću objavljivati ono za što nisam 100% siguran. Nadam se da će vam biti korisno!